Geografska pozicija cresko-lošinjskog arhipelaga

Na Jadranskom moru, u zapadnom predjelu Kvarnera nalazi se lošinjsko-creski otočni prostor, jedan od najljepših na Jadranu. U 19. stoljeću Mali Lošinj, zbog svog položaja i dovoljno velike luke postaje glavno otočno središte. Pojavom parobroda i turizma cresko-lošinjski arhipelag postaje omiljeno turističko odredište. Tako ostaje sve do danas kada se Mali Lošinj razvio u najveći grad na otocima Jadranske obale.

Gdje se nalazimo

U sjevernom dijelu Hrvatskog primorja, točnije u Kvarnerskom zaljevu, nalaze se jedni od naših najljepših otoka - cresko-lošinjski arhipelag. Kvarnerski otoci Cres i Lošinj pružaju se od sjeverozapada prema jugoistoku u dužini od 99 km, a ukupna površina oba otoka iznosi 513 km2. Cresko-lošinjska otočna skupina prostorno je najveća otočna skupina na Jadranu koja broji ukupno 36 otoka, otočića, školja i nadmorskih grebena.

Čitava je obala arhipelaga prepuna privlačnih draga i dražica, ugodnih za kupanje i sunčanje. Najrazvedeniji je krajnji jugoistok otoka oko Punta Križa. Najviša planina Lošinja je šumovita Osoršćica (588 m), dugačka oko 10 km, koja se nastavlja i dalje prema jugoistoku otoka. Gorovitiji otok Cres ima najvišu goru Sis (650 m) i svoj prirodni fenomen - slatkovodno Vransko jezero.

U građi otoka prevladava kredni vapnenac, a mjestimično i dolomiti različitih sastava. Dolomiti obilježavaju cijelo područje oko Vranskog jezera do jugoistočnog rta otoka Cresa s razvedenom obalom u obliku fjordova.

Otok Lošinj, od Cresa odvojen 11 metara širokim umjetnim kanalom preko kojeg je most, ima bujnu zimzelenu vegetaciju i dobro zaštićene uvale. Povoljne klimatske prilike, izgradnja hotela i ljetnikovaca, pošumljivanje i uređenje plaža doprinijeli su intenzivnom razvoju turizma. Dupin, koji je zaštitni znak otoka, u okolnom moru je vrlo čest gost.

Povijesni značaj i razvitak arhipelaga

Područje otoka Lošinja je nekada bilo kopno. Zbog otapanja ledenjaka nakon ledenog doba kada je razina mora porasla za oko 100 m, planine i brda na tom području postali su otoci. Cres i Lošinj zapravo su nastavak planinskog grebena Ćićarije.

U Kvarnerskom je zaljevu, uz Tršćanski zaljev more najdublje uvučeno u europsko kopno te je zbog toga ova otočna skupina oduvijek imala prometnu važnost. Preko ovih otoka vodio je Jantarni put kojim su trgovci s istoka prevozili robu u Europu.

U davnoj prethistorijskoj prošlosti ta dva otoka bila su jedan otok - Apsyrtides. Iz toga doba datiraju ostaci prethistorijskih građevina na tom području. Antički naziv za ove otoke bio je Apsyrtides Psyrtides Nesoi što u prijevodu znači Osorski otoci iz razloga što je glavni grad i središte ove otočne skupine u staro doba bio Osor.

Od 1600. g. prije Krista otoci Cres i Lošinj pripadali su ilirskom plemenu Liburna. Država im je zapremala istočno jadransko primorje, od Kvarnera pa do Krke u Dalmaciji. Liburni su bili vrlo iskusni pomorci i hrabri ratnici te su vjerojatno još oni prokopali otok Apsyrtides na njegovu najužem dijelu radi bržeg kretanja sjevernim Jadranom. Ime otoku dali su grčki pomorci, iskusni trgovci, koji su ploveći Jadranom, osnivali svoja naselja, pa i čitave kolonije, ostavljajući tragove u imenima mjesta i otoka.