Biljni svijet cresko-lošinjskog arhipelaga - flora

U davnoj prošlosti, prije čovjekovog utjecaja na ovo područje, cijeli otok bio je prekriven hrastovim šumama. Prevladavale su zimzelene šume s crnikom te hrast medunac. Danas se te šume mogu naći samo mjestimično, a umjesto njih nalazimo velike površine kamenjara na kojem se razvio biljni svijet koji broji preko 300 vrsta.

Nije čovjek jedini koji je utjecao na današnji izgled i raspored vegetacije. Utjecaj klime i sastava tla, a napose snažne bure, tisućama godina bitno su izmijenili prvobitni izgled otočja.

Interesantan je podatak da se na svim otocima cresko-lošinjske skupine nalazi oko 1.500 vrsta biljaka, što je primjerice 300 biljnih vrsta više nego na cijelom području Velike Britanije. S pravom se kaže da je ovo područje Kvarnera zanimljivo i jedinstveno. Ovdje raste i znatan broj biljnih vrsta koje su prava rijetkost u svijetu, takozvane endemijske i reliktne biljne vrste.

Dvije osnovne vegetacijske zone koje možemo naći čine sumediteranska (listopadna) zona i eumediteranska (zimzelena) zona. Prvu zonu obilježava listopadna šuma hrasta medunca i bjelograba, dok drugu zonu čine zimzelene šume crnike. Granica između tih dvaju zona, koja se nalazi oko Meraga, može se reći da je jedna od najsnažnijih vegetacijskih pojava u Europi.

Oko 50% površine otoka Cresa čine suhi travnjaci i kamenjar, koji danas služe za ispašu ovaca. Na području pred Sv.Petra nalazi se stablo hrasta staro oko 1.000 godina. Područje Osoršćice broji približno 700 vrsta biljaka, što čini 2/3 ukupne flore Lošinja. Biljke koje se mogu naći na Osoršćici spadaju u mediteranske, ali se na vrhovima i obroncima može naći vegetacija karakteristična za kontinentalne dijelove Hrvatske.

Između uvala Liske i Studenčića nalazimo zimzelenu makiju sa šumom hrasta oštrika koja upravo ovdje doseže svoju najsjeverniju točku rasprostranjenosti. Zbog toga i svoje rijetkosti on je zaštićen Zakonom o zaštiti prirode. Također i grmovi ružmarina koje ovdje možemo naći u izobilju ovdje dosežu svoju najsjeverniju točku rasprostranjenosti.

Putujući cijelom otočnom skupinom na svakom koraku nailazimo na gromače, tj. kamene zidove. Razlozi njihovog nastajanja su sprječavanja erozije zemljišta te odvajanje vrtova maslinika. Gromače su nastajale i zbog dijeljenja parcela između zemljoposjednika.

 

Okolni otoci

Otok Unije, kojeg još i nazivaju "otok cvijeća", broji oko 600 biljnih vrsta, pretežno zimzelenih. Otok čine guste šume crnike, makija i suhi pašnjaci za ispašu ovaca. Na otoku Susku je topla mediteranska klima sa spojem pješčanih naslaga stvorila nadasve zanimljiv vegetacijski oblik. Otok obilježavaju vinogradi i polja trstike. Otok Oruda poznat je po svojim nalazištima divlje masline.

Imate pitanje ili trebate pomoć? Kontaktirajte nas!

Kontaktirajte nas u svakom trenutku, biti ćemo radosni da Vas saslušamo i pružimo Vam sve informacije koje tražite

00385 51 520 625
00385 51 520 626
info@artmedias.com

Trenutno radno vrijeme: Pon-Pet: 09:00-13:00; Sub: zatvoreno; Ned: zatvoreno



Prijava

Hide