Zdravstveni turizam

Ljekovitost lošinjske klime uočili su već krajem prošlog stoljeća poznati austrijski medicinski stručnjaci i počeli otok naučno istraživati. Već 1885. stigao je u Mali Lošinj prvi bolesnik na klimatsko liječenje, koje je vrlo uspjelo. Nakon njih u Lošinj stižu mnoge poznate ličnosti i tu grade svoje vile i zimovnike. Uz njih niče i čitav niz hotela i privatnih sanatorija, gdje se liječe bolesnici s kroničnim bolestima dišnih organa. Godine 1892. Mali i Veli Lošinj proglašeni su klimatskim lječilištima.

Prirodni ljekoviti činitelji otoka Lošinja

Zdravstveni turizam koristi prirodne ljekovite činitelje zbog njihovog povoljnog djelovanja na očuvanje zdravlja i poboljšanje kvalitete života te prevencije, liječenja i oporavljajućeg djelovanja od različitih bolesti. Dijelimo ih na tri dijela: klimatske (klimatska počela, činitelji i postupci, promjena klime, čistoća zraka, sunčevo zračenje, morski činitelji), morske (klima, čistoća zraka, sunčevo zračenje, morska voda, alge, biljni pokrov, pijesak, solanski i morski peloid, šetnice i staze) i topličke (termomineralne vode, peloidi, naftalan, biljni pokrov, čistoća zraka, klima, sunčevo zračenje, šetnice i staze).

Zdravstveni turizam na otoku Lošinju svoje prve početke bilježi krajem 19. stoljeća. Dokaz da Lošinj ima posebne klimatske prilike među prvima je dao prirodoslovac prof. Ambroz Haračić (1855.-1916.). Profesor na Pomorskoj školi u Malom Lošinju, od 1879. započinje svoja meteorološka mjerenja, te objavljuje djela o povezanosti lošinjske klime i vegetacije te upozorava da je Lošinj vrlo pogodno mjesto za klimatsko liječenje.

 

Više od 120 godina priznato klimatsko lječilište

Veli i Mali Lošinj 1892. godine dobivaju status klimatskih lječilišta i oporavilišta. Za to veliku zaslugu imao je balneolog dr. Conrad Clark (1844.-1904.) koji dolaskom na Lošinj 1885. otkriva vrijednost Lošinja kao klimatskog mjesta. Na Lošinj dolazi sa sinom koji boluje od teškog oboljenja grla kojem se nakon tri tjedna boravka stanje čudesno poboljšava.

Uglavnom u to vrijeme je prevladavao zimski turizam, kasnije se skromno razvija i ljetni turizam. Kolijevka zdravstvenog turizma u ovim krajevima je klimato-talasoterapijsko mjesto Veli Lošinj.

U Velom Lošinju djeluje Lječilište koje ima dugu tradiciju i rezultate pri liječenju bolesti dišnih organa i bolesti kože. Sa svojim brojnim programima posebno su pogodni za ljude koji žive u zagađenim i bučnim gradovima, za one koji su opterećeni svakodnevnim životom, koji se slabo kreću i uzimaju neodgovarajuću prehranu.

 

Idealno mjesto za prevenciju bolesti i oporavak

Iz ovih podataka vidljivo je kolike su mogućnosti Lošinja pri razvoju zdravstvenog turizma na temelju klimoterapije. Lošinj ima sve potrebne klimatske i prirodne uvjete za osobe kojima je potrebno popravljanje zdravstvenog stanja ili samo oporavak od štetnog ili stresnog područja na mjestu idealnom za "punjenje baterija".

Pogodne klimatske prilike

Za udisanje prirodnog morskog aerosola pogodne su šetnice uz morsku obalu uz koju prirodnim putem učestalo nastaje prirodni morski aerosol. Na području otoka Lošinja i Cresa uređeno je i markirano preko 130 staza, te je i tiskana karta tih šetnica. U zimskim mjesecima u zraku prevladava pelud čempresa, dok u proljetnim i ljetnim mjesecima prevladava pelud maslina, bora, borovnice i raznih aromatičnih samoniklih biljaka. Od spora je najviše zastupljen Cladosporium, za razliku od peludi sadržaj spora ponaša se suprotno, pa maksimum se javlja od lipnja do prosinca.

Godišnji prosjek oborina iznosi 912 mm, oborine uglavnom prevladavaju u zimskim mjesecima. Prema Haračićevim mjerenjima najkišovitiji mjesec bio je listopad, međutim od tada klima se promijenila pa sada listopad je mjesec s više sunca, a manje oborina. Prema posljednjim mjerenjima studeni je najkišovitiji mjesec.

Povoljnom djelovanju ostalih morskih ljekovitih činitelja pridonosi i aromatično i drugo mediteransko raslinje, koje svojim eteričnim uljima pomiješanim sa čistim zrakom i prirodnim morskim aerosolom povoljno djeluje na određene bolesti dišnog sustava i kože. Čak je mikrolokacija dodatno zaštićena zahvaljujući utjecaju guste vegetacije.

Bitni element koji daje ugodnu klimu Lošinju osobito tokom zime i dozvoljava suptropsku vegetaciju je topla morska struja koja dolazi iz južnog Mediterana. Ona pogoduje i čistoći mora, zato je more uvijek bistro i nezagađeno. Godišnji prosjek temperature mora iznosi 17°C, a zbog tople morske struje temperatura more zimi padne samo do 12°C. Ljeti se temperatura mora u luci kreće oko 26°C.

Kvaliteta mora je vrhunska, ona se stalno ispituje, a podaci ispitivanja su znanstveno reprezentativni. Morska voda uglavnom se koristi za kupanje, u novije vrijeme na vrijednost dobivaju otvoreni i zatvoreni bazeni s morskom vodom.

Imate pitanje ili trebate pomoć? Kontaktirajte nas!

Kontaktirajte nas u svakom trenutku, biti ćemo radosni da Vas saslušamo i pružimo Vam sve informacije koje tražite

00385 51 520 625
00385 51 520 626
info@artmedias.com

Trenutno radno vrijeme: Pon-Pet: 09:00-13:00; Sub: zatvoreno; Ned: zatvoreno



Prijava

Hide